Zbog najnovije najave Marka Zuckerberga o promjenama na Facebook News feedu kada je riječ o oglašavanju, velikom broju marketingaša budućnost Facebooka kao platforme za oglašavanje brendova nije kristalno jasna, ali niti sigurna. No kada objektivno promatramo cijelu situaciju dolazimo do zaključka kako je ta velika promjena zapravo posljedica vrlo pažljivog, na znanosti utemeljenog, istraživanja ponašanja korisnika Facebooka i onoga što oni vole, i onoga što ne vole. Back to basics, neki bi rekli. Približavanje sadržaja koji naša publika voli, smanjenje irelevantnog sadržaja i «čišćenje» news feeda od svakakvih clickbaitova, spamanja i likebaitova. Timer se resetirao, utrka je počela, a da bi u njoj sudjelovali trebamo razumjeti ljudsko ponašanje.
U posljednjih nekoliko godina naša su se znanstvena shvaćanja ljudskog ponašanja nevjerojatno razvila. Čovjek više nije racionalno biće koje ima potpunu kontrolu nad svojom sudbinom. Iako većina nas smatra da smo upravo mi ti koji odlučujemo o vlastitim izborima i kontroliramo svoj životni put, ljudski um zapravo funkcionira na potpuno drugačiji način. Naše ponašanje nije uvijek vođeno svjesnim odlučivanjem. Ne pristupamo uvijek racionalno u potrošnji svog vremena, ali i novca.
ŠTO TO ZAPRAVO ZNAČI ZA NAS MARKETINGAŠE?
Naš cilj je utjecati na ponašanje pojedinca. Bilo to usmjeravanje potrošača s ciljem postizanja što većeg broja klikova i konverzija u digitalnim kampanjama, ili pak dovođenja što većeg broja ljudi u trgovine. U čovjeku se nalaze dva nezavisna mentalna sustava – svjesni, i nesvjesni. Upravo je sustav kojeg nismo svjesni nama izrazito zanimljiv. On se nalazi na takozvanom autopilotu, bori se s tisućama informacija koje zatim mozak obrađuje pod raznim vanjskim i unutarnjim uvjetima – od temperature i količine svjetlosti, pa do misli i emocija, a sve to događa se bez da smo toga svjesni. Na temelju tih aktivnosti nesvjesnog dijela uma, taj nesvjesni sustav uči i stvara navike.
Nedavna znanstvena istraživanja pokazala su da je nesvjesni sustav «krivac» za puno više ponašanja nego što to mi mislimo. Veliki raspon aktivnosti i odluka nastaje upravo pod tim sustavom kako bi rasteretio svjesni sustav koji ima limitirani kapacitet procesuiranja i pažnje. On je nelogičan, ne obazire se na statistike i činjenice, već je intuitivan, obrađuje okolinu kao priče, emocije i navike formirane uzastopnim ponavljanjem iskustava.
Već smo desetljećima svjesni da su marketinške kampanje usmjerene na poticanje emocija, želja i težnji ljudi daleko učinkovitije nego jednostavno predstavljanje činjenica o brendu. No kontinuiranim znanstvenim pristupom dolazimo do sve većeg uvažavanja tog nesvjesnog dijela uma koji mijenja potrošačevo ponašanje prilikom čega dolazimo do spoznaje o razlici između promjene mišljenja, i promjene ponašanja potrošača.
Ovaj blog samo je uvod u temu o kojoj ćemo pisati u narednom periodu. Pratite nas, čitajte i pokrećite trendove!
